1929:  Izgradnja hrama
  Zakupljene sobe po privatnim kućama nisu bile adekvatne za održavanje službi: bile su van naselja Kalmika, skup je bio i zakup; bilo je to privremeno rešenje. Tada je bakša Borinov pokrenuo inicijativu za izgradnju pravog budističkog hrama i po tom pitanju je odlazio u Ministarstvo vera kao i na razgovore kod patrijarha SPC Dimitrija. Skica budućeg hrama iz 1929. Na osnovu raspoložive dokumentacije nije bilo mogiće tačno utvrditi ko je projektovao hram. Budući da je Građevinska komisija svim darodavcima javno zahvila i to uz precizno navođenje poklonjenih suma, može se izvesti zaključak da je projekat rad ruskog inženjera Klapinina, jer se samo uz njegovo ime ne navodi šta je on priložio za izgradnju hrama.
  Kao odani budisti Kalmici nikako nisu mogli bez svoje bogomolje. Rukovođeni poduzetnim pukovnikom Abuša Aleksejevim formirana je Građevinska komisija za izgradnju hrama. Veoma aktivan u radu komisije bio je njen sekretar Dr. Erenžen Hara-Davan (na slici desno). Ubrzo po svom osnivanju, komisija je pokrenula akciju prikupljana dobrovoljih priloga. Kao što se vidi iz izveštaja komisije, novčani prilozi stizali su od Kalmika rasutih po čitavoj Evropi pa se 1.7.1929 pristupilo samoj izgradnji hrama.
  Apelu Kalmika za pomoć prvi se odazvao industrijalac Miloš Jaćimović (1858-1940). Iz većeg komplesa porodičnog zemljišta on je odvojio parcelu od oko 530 kv.m. te ga besplatno ustupio kalmičkoj koloniji. Podpomognut svojim sinom Čedomirom (1896-1959), takođe je na poklon dao i 10.000 cigala, više od 7.500 komada crepa, cement i druga građa. Sledeći primer ovog dobrotvora i drugi istaktnuti Srbi, privrednici i organizacije dadoše svoje priloge - uglavnom u gotovini. Prilog je stigao i od članova kraljevske porodice.
                         Naredna tema: Osvećenje hrama
                   Povratak na sadržaj