Make your own free website on Tripod.com
                    Prva bogomolja
U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca žive, kao Ruske izbeglice, oko 350. duša Kalmičkog plemena, koje je budističke veroispovesti.
Emigranti Kalmici-budisti evakuisali su se iz Rusije 1919-20. godine, zajedno sa svojim duhovenstvom. Kalmički duhovni poglavar Njimgrov umro je 1920. godine u Carigradu i posle njegove smrti ostale su sve crkvene utvari Kalmičkog Budističkog Hrama, o kojima se je on starao. Budističko duhovenstvo i emigranti budisti (do 2.000 duša) uspeli su da sačuvaju ove utvari i da u Carigradu osnuju svoj Hram, pomoću dobrovoljnih priloga sakupljenih u svojoj sredini.
Kada je saveznička vojska, u septembru 1923. godine, napustila Tursku, kojom se je prilikom i masa ruskih nezaštićenih izbeglica evakuisala u druge zemlje, prenet je i ovaj Hram, staranjem predstavnika Kalmičkog duhovenstva i mirjanstva u Beograd, u cilju da posluži izbeglicama Kalmicima koji su se naselili u Kraljevini S.H.SSvakako da su ovdašnji Kalmici, kao vrlo religiozno pleme, bili vrlo sretni kada im je se ukazala prilika da obnove svoj Hram u Bratskoj Kraljevini S.H.S i da se posle četvorogodišnjeg lutanja van svoje Otadžbine i udaljeni od svojih vekovnih hramova mogu ponova toplo i iskreno pomoliti svome Bogu. Stoga su se rešili da pošto-poto sačuvaju evakuisane crkvene utvari i da u Beogradu osnuju ponova svoju crkvu, ma i najmanjih razmera. Ovu su želju izbeglice-Kalmici i uspeli da ostvare dobrovoljnim prilozima od svoje zlehude zarade, pomestivši svoj hram u privatnoj kući - u dve sobe, u ulici Vojislava Ilića broj 47 (na slici). Ovaj hram (upravo Bogomolja), održavan je do sada kako-tako no sada je nažalost, njegova dalja egzistencija dovedena u pitanje. Mali broj Kalmičkih izbeglica bednoga stanja, koji isključivo žive od svoga fizičkog truda, nisu više u mogućnosti da održavaju i dalje svoj hram, jer su u tome cilju izdali i svoju poslednju ušteđenu paru, a zarade nema dovoljno, naročito u zimsko doba.
Iz više izloženoga uzroka ovdašnja Kalmička kolonija uzima slobodu da Vam se obrati, Gospodine Ministre, sa poniznom molbom da joj uzađete na sustet i da joj omogućite da sačuva svoj hram kao i jedino ognjište i Bogomolju Budističku. Ova bi se pomoć sastojala u tome da se od strane Države odredi Kalmičkoj koloniji mesečna pomoć od 1.000 dinara za plaćanje zakupa za Bogomolju i ostale troškove oko vršenja verskih obreda i održavanja hrama.
Ostajemo u nadi da će Gospodin Ministar izaći na susret ovoj molbi Ruskih izbeglica Kalmičkog plemena.

25. Januara 1925. god.                                                              Sa dubokim uvaženjem:
Beograd.                                                                                Predstavnici Duhovenstva:
Ul. Vojislava Ilića br.47  

Sadržaj > Rani period > prva bogomolja